Mirovinski sustav u Hrvatskoj je javno-privatni sustav, a temelji se na tri stupa:
Prvi stup – PAYGO sustav koji se financira izdoprinosai državnih proračunskih prihoda
Prvi stup mirovinskog osiguranja je obvezan za sve zaposlenike i za njega se izdvaja 15% bruto plaće, a u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Zaštita korisnika je osigurana u obliku minimalne mirovine (zajamčeno pravo), a ograničenje u obliku maksimalne mirovine.
Drugi stup: Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
Drugi stup je također obvezan i u nadležnosti je obveznih mirovinskih fondova. Osobama osiguranim samo u I. stupu (osobama koje su 2002. godine, u vrijeme uvođenja drugog stupa imale više od 50 godina ili osobe koje su imale manje od 50, a više od 40 godina života, a nisu se dobrovoljno uključile u II. stup), obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje iz njihove plaće u visini 20 %.
Ako ste osiguranik obvezno osiguran i u II. stupu, poslodavac iz vaše plaće izdvaja 5 % bruto iznosa i uplaćuje ga u obvezni mirovinski fond koji ste vi izabrali. Ako odlučite promijeniti obvezni mirovinski fond, sve što je dotad uplaćeno prenosi se u novi fond. Svaki fond točno vodi sredstva za svakog pojedinog zaposlenika i uvećava ih za prinos koji je ostvario na temelju ulaganja tih sredstava.
Treći stup: Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
Treći stup je otvoren za sve građane od ožujka 2002. godine. Svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj može biti osigurana u okviru trećeg stupa, a postoji nekoliko dobrovoljnih fondova u Hrvatskoj. Više informacija može se naći na poveznici.
Mirovinsko osiguranje
Mirovinski sustav u Hrvatskoj je javno-privatni sustav, a temelji se na tri stupa:
Prvi stup – PAYGO sustav koji se financira izdoprinosai državnih proračunskih prihoda
Prvi stup mirovinskog osiguranja je obvezan za sve zaposlenike i za njega se izdvaja 15% bruto plaće, a u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Zaštita korisnika je osigurana u obliku minimalne mirovine (zajamčeno pravo), a ograničenje u obliku maksimalne mirovine.
Drugi stup: Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
Drugi stup je također obvezan i u nadležnosti je obveznih mirovinskih fondova. Osobama osiguranim samo u I. stupu (osobama koje su 2002. godine, u vrijeme uvođenja drugog stupa imale više od 50 godina ili osobe koje su imale manje od 50, a više od 40 godina života, a nisu se dobrovoljno uključile u II. stup), obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje iz njihove plaće u visini 20 %.
Ako ste osiguranik obvezno osiguran i u II. stupu, poslodavac iz vaše plaće izdvaja 5 % bruto iznosa i uplaćuje ga u obvezni mirovinski fond koji ste vi izabrali. Ako odlučite promijeniti obvezni mirovinski fond, sve što je dotad uplaćeno prenosi se u novi fond. Svaki fond točno vodi sredstva za svakog pojedinog zaposlenika i uvećava ih za prinos koji je ostvario na temelju ulaganja tih sredstava.
Treći stup: Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
Treći stup je otvoren za sve građane od ožujka 2002. godine. Svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj može biti osigurana u okviru trećeg stupa, a postoji nekoliko dobrovoljnih fondova u Hrvatskoj. Više informacija može se naći na poveznici.
Tko ima pravo na mirovinsko osiguranje?
Strani istraživači koji rade u Hrvatskoj imaju pravo na mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj. Postupak registracije na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je isti kao i postupak registracije zaposlenika koji su hrvatski državljani.
Za državljane zemalja članica EGP-a, mirovinsko osiguranje regulirano je propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, odnosno skupu pravnih propisa Europske unije prema kojima se usklađuje primjena nacionalnih zakonodavstava o socijalnoj sigurnosti dviju ili više država članica Europske unije na radnika. Ovi propisi su na snazi između svih 28 zemalja članica EU. Također, Norveška, Island i Lihtenštajn, kao države članica Europskog gospodarskog prostora (EGP) primjenjuju propise EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti s Hrvatskom. Propisi EU koordinacije ne utječu na nacionalne propise o mirovinskom osiguranju, već se usklađuju s nacionalnim propisima drugih zemalja članica EU-a. Ovi propisi odnose se na osobe koje koje obavljaju djelatnost u dvije ili više država članica EU.
Jedno od temeljnih pravila je da se na osobe koje se kreću unutar Europske unije primjenjuje sustav socijalne sigurnosti samo jedne države članice. Ako je riječ o osobama koje obavljaju djelatnost kao zaposlene osobe ili kao samozaposlene osobe, primjenjuje se zakonodavstvo države u kojoj obavljaju svoju djelatnost.
Ako osoba podliježe zakonodavstvu samo jedne države članice EU-a, onda se ne primjenjuju propisi za koordinaciju. Na taj način, propisi EU-a za koordinaciju ne utječu na domaće mirovine koje su priznate samo u hrvatskom mirovinskom osiguranju.
Kod istraživača državljana trećih zemalja, mirovinsko osiguranje obično je regulirano ugovorom o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i zemlje koja nije članica EGP-a. Ako država u kojoj istraživač iz treće zemlje živi i radi ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju s Hrvatskom, pod određenim uvjetima prednosti osiguranja države u kojoj boravi mogu biti prenesene hrvatskom mirovinskom osiguranju plaćajući pritom doprinose njihovoj državi. Drugim riječima, istraživač treće zemlje će zadržati prava na mirovinu za vrijeme mobilnosti razdoblja u Hrvatskoj, odnosno u razdoblju u kojem je radio u Hrvatskoj, ako nije drugačije propisano Sporazumom o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i treće zemlje.
Prijava mirovinskog osiguranja
Postupak prijave za strance u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje je isti kao i postupak za zaposlenike koji su hrvatski državljani. Postupak se obično radi kod poslodavca elektroničkim putem preko E-prijave. E-prijava je web aplikacija koja korisnicima omogućuje da se prijave / odjave s mirovinskog osiguranja, prijave promjene koje su nastale tijekom trajanja osiguranja, prijave početak / prestanak rada kod poslodavca ili prijave promjenu svojih podataka. Ako se navedeno ne obavlja elektroničkim putem, isto se može napraviti osobno u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Registracija na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje se mora obaviti u roku od 8 dana prije službenog početka rada. Više informacija dostupno je na poveznici.
Potrebni dokumenti za prijavunamirovinskoosiguranjesu:
Obrazac M-1P – Prijava o početku osiguranja
Ugovor o radu, pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili pisanu obavijest o prenošenju ugovora o radu na novog poslodavca
Od 1. srpnja 2013. godine, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje pruža elektronički zapis o radno pravnom statusu svojih osiguranika kao zamjena za radnu knjižicu. Takav elektronički zapis (dokaz o radnom stažu) može se dobiti putem elektronske usluge e-građani, prijavom na www.mirovinsko.hr ili osobno u svim područnim uredima i podružnicama od HZMO uz predočenje strane osobne iskaznice i OIB broja.
Osobni identifikacijski broj (OIB)
Stranci koji privremeno borave u Republici Hrvatskoj, kao i svi stranci koji borave manje od 90 dana i ostvaruju prihod moraju imati JMBG (PIN) ili OIB (na hrvatskom, osobni identifikacijski broj). Ovaj novi oblik identifikacijskog broja uveden je 1. siječnja 2009. godine. OIB je potreban za obavljanje raznih poslova, kao što su plaćanje poreza i računa za domaćinstvo, otvaranje i pristup bankovnim računima ili registraciju vozila, a od 1. siječnja 2010. godine OIB se koristi kao porezni broj.
Stranci koji privremeno borave u Hrvatskoj će dobiti OIB automatski prilikom registracije svog boravka u policijskoj postaji, dodatne prijave nisu potrebne. Ako je stranac već primio OIB od Porezne uprave Ministarstva financija, poželjno je poslati kopiju potvrde OIB-a prilikom prijave privremeni boravak (kako bi se izbjegla dupliciranja).
U svim drugim slučajevima, OIB izdaje Porezna uprava Ministarstva financija, u regionalnim uredima. Zahtjev se mora podnijeti osobno, zajedno s originalnim pratećim dokumentima, ili preko neke druge ovlaštene osobe (poslodavca, institucije domaćin itd). OIB se izdaje odmah, besplatno.
Popis potrebnih dokumenata:
Zahtjev za prijavu OIB-a (obrazac prijave dostupan je na engleskom i njemačkom jeziku)
Ovlaštenje za poslodavca potpisano od stranog istraživača (ako zahtjev nije podnesen osobno) - na hrvatskom
Kopija važeće putne isprave ili neki druga identifikacijska isprava (original se može zatražiti na uvid)
RESAVER
RESAVER je inicijativa osnivanja novog paneuropskog mirovinskog sustava zahvaljujući kojem će se istraživači moći slobodno kretati i pritom se neće morati brinuti o tome zadržavaju li svoje mirovinske povlastice. Zahvaljujući tom programu, istraživaći će moći ostati u istome mirovinskom fondu i kad promijene posao ili se odsele u drugu zemlju.
Više informacija nalazi se na poveznici.